Pratite nas...
Hrvatsko druŠtvo za edukacijsku tehnologiju
  • Home
  • O nama
    • Uvodno
    • Naš team>
      • Paolo Zenzerović
      • Ana Belin
      • Mateo Škuflić
      • Cijeli team
    • Foto galerija
    • Donacije
  • Edukacijska tehnologija
    • Uvod
    • Projekti>
      • Projekti
      • Publikacije
    • Video zapisi
  • Kontakt

DEFINICIJA EDUKACIJSKE TEHNOLOGIJE

„Edukacijska tehnologija predstavlja teoriju i praksu osmišljavanja, razvijanja, korištenja, upravljanja i vrednovanja procesa učenja.“ (Ely, 2000:75). Odnosi se na točno određene, tehnološki orijentirane načine dolazaka do očekivanih ishoda u učenju i poučavanju te služi kao podrška i poticaj procesu učenja.

Važno je naglasiti da edukacijsku tehnologiju ne čine računala, mikrofoni, SMART ploče i slična tehnologijska dostignuća sama po sebi, već edukacijsku oznaku dobivaju tek kada iskoristimo gore navedenu tehnologiju u didaktičke svrhe. Dakle, tek kad upotrijebimo  tehnologiju  da olakšamo obrađivanje nastavnog sadržaja, motiviramo učenike i potaknemo kreativnost, možemo govoriti o edukacijskoj tehnologiji na djelu. 

Nadalje, konstruktivistička nota koju edukacijsku tehnologija sa sobom donosi također doprinosi kvaliteti ovog područja. Ona  nastoji prebaciti kontrolu nad učenjem s nastavnika na učenika putem različitih interaktivnih multimedija koje omogućuju učenicima da manipuliraju sadržajem i da sami dolaze do rješenja. Edukacijska tehnologija, u svom konstruktivističkom djelu, bavi se približavanjem stvarnih situacija u kojem učenici imaju priliku primijeniti  znanje koje su učeničkim klupama naučili i doći do novih spoznaja, a krajnji joj je cilj kreativna upotreba tehnologije.  

VAŽNOST EDUKACIJSKE TEHNOLOGIJE

Picture

Edukacijska tehnologija uvelike doprinosi oslobađanju kreativnosti i potencijala kod čovjeka upravo zbog njezinog inovativnog karaktera. Omogućuje bolje uvjete obrazovanja djeci koja imaju fizičkih i mentalnih oštećenja, pa je stoga demokratičniji, efikasniji i produktivniji princip rada jer podrazumijeva lakše i brže savladavanje gradiva.


Doista, virtualni i tehnološki potpomognuti svijet  u kojem djeca danas žive promijenio je načine na koje djeca usvajaju znanje stoga je za pedagoga važno da prepozna važnost upotrebe edukacijske tehnologije u nastavnim procesima i da potiče njenu  integraciju  u svakodnevnu odgojno- obrazovanu praksu. Naime, upravo bi edukacijska tehnologija omogućila da modelima više informacijske obrade poučavamo djecu o strukturiranju, restrukturiranju i preradi informacija. Time bi škole i ostale obrazovne ustanove postale mjesta gdje se“ uči kako se uči“, čime bi uloga profesora postala moderatorska, a ne autoritarna, a to je ono čemu bi edukatori u 21. stoljeću trebali težiti. 

* slika preuzeta sa http://dabcc.nmsu.edu


PRIMJERI IZ SVAKODNEVNE PRAKSE

  • Interaktivni muzeji s konstruktivističkim eksponatima u okviru kojih djeca (ali i oni mnogo stariji) mogu interaktivnim putem  doći do spoznaje kako stvaramo struju, razumjeti zakonitosti svijetlosti i ostalih prirodnih pojava. 
  • Inteligentni Mentorski Sustav u kojem učenici rješavaju matematičke zadatke, a koji je u stanju individualizirano pristupiti učeniku i dijagnosticirati poteškoće pri rješavanju.
  • Webinari predstavljaju stranice na Internetu u  koje se priključite na određenu temu o kojoj želite naučiti nešto novo ili joj želite doprinijeti svojim idejama.
  • E-learning kolegiji kojima također pristupamo putem Interneta još su jedan u nizu primjera edukacijske tehnologije, a pružaju nam gotovo neograničen broj kreativnih alata i mogućnosti za edukaciju i napredak.
  • TED (Technology, Entertainment, Design) je također jedna od inovacija edukacijske tehnologije kojoj pristupate putem Interneta, a  omogućuje mrežnu dostupnost (potpuno besplatno) najboljih i najzanimljivijih razgovora i predavanja.  
  • Učilica, kao edukativna igra za djecu, prilagođena je za nekoliko uzrasta, a omogućava jednostavno ponavljanje najvažnijeg gradiva, iz svih predmeta tumači najteže, širi vidike i nudi neke nove priče kojih nema u programima i rasporedima te  pomaže u učenju četiri strana jezika i informatike
Picture
* slika preuzeta sa http://techspicerack.com/ 

EDUKACIJSKA TEHNOLOGIJA I NASTAVNI SADRŽAJ

Nastavni sadržaj potencijalno je izvorište znanja za učenike, no sam po sebi predstavlja tek nebrojenu listi riječi i rečenica s ponekom slikom i vedrom uzrečicom na dnu papira. Naime, tek s  kvalitetnim i domišljatim načinima prenošenja tog sadržaja, kako i sam Mužić (2006) tvrdi, učenici mogu doći da željenih spoznaja. 

U skladu s gore navedenom problematikom, iskoristit ću pomalo neobičnu metaforu jogurta i postaviti pitanje: „Zašto jogurt, potencijalno, ima već efekt na životu pojedinca nego nastavni sadržaj?“ 

Naime, jogurt nam se pri konzumaciji uvijek plasira s jasnim uputstvima za upotrebu na poleđini te s opisom održavanja svježine kao i o efektima koje će proizvesti za dobrobit našeg organizma. Nastavni sadržaj, s druge strane, vrlo se često učenicima prezentira „sirov“, metodološki ne obrađen, bez popratnog, smislenog, konteksta i bez ideje na koji način bi mogao biti koristan u svakodnevnici učenika. Način prenošenja sadržaja većinom je orijentiran ka klasičnim predavačkim školskim satima, nezanimljiv i učenicima neopipljiv. 

Nadalje, Finnis (2004) u svom radu spominje „Daleov iskustveni stožac“ koji navodi da ljudi zapamte 10% onoga što su pročitali, 20% onoga što čuju, 30% od onoga što oni vide, 50% onoga što čuju i vide, 70% od onoga što kažu i pisati, a 90% onoga što oni kažu ii naprave dok  obavljaju  zadatak.

Dakle, kako bi razumjeli određeni sadržaj učenici moraju doći u izravni kontakt s njim i upravo od te teze polazi edukacijska tehnologija Pomaže nam da personaliziramo sadržaj i doživimo ga kao osobno iskustvo.

Finnis (2004) naglašava da interaktivne multimedije stimuliraju učenikovu uključenost  na nastavi te mu omogućuju da eksperimentira u novim situacijama koje rezultiraju kvalitetnim povratnim informacijama. 

EDUKACIJSKA TEHNOLOGIJA U HRVATSKOJ I OSTATKU SVIJETA

U daljnjem tekstu nastojat ću prikazati zastupljenost edukacijske tehnologije na karti svijeta te prepoznatljivost i upotrebu iste u Republici Hrvatskoj u odnosu na ostale zemlje.

Internacionalno Društvo za Edukacijsku Tehnologiju poznata je organizacija koja okuplja stručnjake u ovom području i djeluje ka razvijanju boljeg i kvalitetnijeg procesa učenje te  redovito izdaje različite akademske članke na temu inovacija, ali i tema s kojima se susreće edukacijska tehnologija.  Nadalje, Association for Educational Communications and Technology još je jedna u nizu organizacija koja djeluje na području SAD-a, a koja organizira konferencije, webinare, izdaje akademske časopise te predlaže metode obrađivanja nastavnog sadržaja u školama.

Zanimljivo je napomenuti kako na većini sveučilišta diljem svijeta (Sydney, California, Alaska, Berlin, Hong Kong, Manchester i mnogi drugi gradovi) postoje preddiplomski i diplomski sveučilišni programi za edukacijsku tehnologiju, a u belgijskom Bruxelles-u djeluje i poznati Centar za školsku tehnologiju i inovacije  (School Technology Innovation Center).

U SAD-u  djeluje Ured za edukacijsku tehnologiju unutar vladinog ministarstva za znanost i obrazovanje, a svjedočimo i velikom broju knjiga i znanstvenih članaka od kojih ni jedan, nažalost, nije doživio hrvatsko izdanje. 

Čini se Hrvatska nije dobro upoznata s terminom i definicijom edukacijske tehnologije. Naime, iako koristimo e-learning kolegije, dostupne su nam edukativne igre (Učilica i sl.), koristimo se  TED uslugama i u manjoj mjeri sudjelujemo na webinarima, u Hrvatskoj ne postoje centri ili ustanove koje se bave i razvijaju edukacijsku tehnologiju. Studentska Udruga za napredak edukacijske tehnologije (uNet) jedina je na ovim prostorima koja je prepoznala važnost ovog područja i koja se aktivno bavi edukativno-tehnološkim inovacijama.

Iako je svijet odavno prepoznao važnost ideje kao i samih ciljeva  i mogućnosti edukacijske tehnologije u Hrvatskoj svjedočimo njezinim  gotovo nevidljivim tragovima u obrazovnom sustavu. 

Nažalost, edukacijska tehnologija ostavljena je na milost i nemilost individualnih želja i  potreba nastavnika da se obrazuju u tom području i  uključe ga u svoj nastavni plan i program. 
Powered by Create your own unique website with customizable templates.